POVIJEST MLINA:
Službeni znak mlinarskog ceha iz 1818. godine
U davna vremena žitni mlinovi imali su veliku gospodarsku vrijednost.
Zbog njih i prava na njihovu
gradnju izbijali su sukobi izmedu Gradeca
i Kaptola. Potkraj 14. stoljeca utvrdeno je tko i kako smije graditi mlinove.
Povijesni dokumenti iz 1773. g.
U sacuvanim pisanim dokumentima mlin i mlinarski obrt spominju se 1773. godine.
Obitelj Banic do danas je sacuvala stare dozvole za
'tjeranje mlinarskog obrta' i
bilježnicu placanja pristojbi za pravo na mlinarenje, takozvanu 'melinšcinu'.
Obnova mlina kroz godine
Sadašnja zgrada izgradena je najvjerovatnije u drugoj polovici XIX. stoljeca. Izvedena je
kao manji drveni objekt s dvostrešnim krovištem. Mlin je do danas uredivan i obnavljan
nekoliko puta i to 1907. i 1943. g.
Redovitom skrbi obitelji Banic mlin je detaljno obnovljen u razdoblju 1983-1985. g. sredstvima
grada Zagreba. Radove su vodili strucnjaci Hrvatskog restauracijskog zavoda i Konzervatorskog
odjela u Zagrebu. Potom 2006. g. pod patronatom grada Zagreba izgradeno je i postavljeno novo
mlinsko kolo, djelo majstora Umjetnicke stolarije Tomislava Viduke.
Spomenik kulture 1979. g.
Rješenjem o preventivnoj zaštiti mlin je proglašen spomenikom kulture 1979. godine, a 2003.
godine proglašen je kulturnim dobrom. Na listi je zašticenih objekata pod brojem Z-0691.